Odlučila sam se osvrnuti na znanstveni članak autorica : Suzana Tomašević(OŠ Ivan Kozarac,
Nijemci, Hrvatska),Gordana Horvat(
Baobab- Udruga za rad s mladima, Osijek, Hrvatska), Zdravka Leutar (Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, Hrvatska;
Katedra za socijalni rad Filozofskog fakulteta, Mostar, BiH) pod nazivom : Intenzitet stresa kod učitelja u osnovnim
školama.(Ovdje Vam prilažem link na članak kako biste ga uspjeli lakše
pronaći : http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=260934
Članak govori o istraživanju intenziteta stresa kod učitelja razredne i predmetne nastave u seoskim i gradskim školama te se stavlja naglasak na to da li postoje statistički značajna razlika u intenzitetu stresa između učitelja s obzirom na mjesto rada,selo ili grad.
Ova je tema usko vezana uz odgoj i obrazovanje zato što uloga stresa danas je sveprisutnija i može imati vrlo negativne posljedice za cjelokupno učenje.Učitelji bi trebali kontrolirati „sebe“ što je više moguće i ne bi trebali dopustiti da taj njihov stres ima bilo kakav utjecaj na samog učenika.Stres je nažalost u današnje vrijeme sve više prisutan.Ljudi,pa tako i sami učitelji,imaju na samom poslu,ali i izvan posla mnogo obaveza,problema,svakidašnjih briga i sve su to uzroci koji dovode do stresa.Stres kod učitelja izaziva napetost,živčanost,zlovoljnost i bezvoljnost.Djeci u školama svakako nije potreban učitelj koji je u takvom,bezvoljnom i lošem stanju.
Poziv učitelja jedan je od složenijih poziva u svakom društvu. Uvjeti i način rada dodatno govore o složenosti i zahtjevnosti poziva i očekivanjima od učitelja. Razvo jznanosti i tehnologije učiteljima donosi nove izazove. Svaka školska godina predstavlja jedinstveno i nepredvidivo razdoblje odgoja i obrazovanja u kojemu učitelj možeočekivati i izuzetno velike razmjere promjena pred koje ga stavlja novi naraštaj djece,vlastita ustanova, društvo i prosvjetne vlasti... Stres se danas ističe kao važan društveni i profesionalni fenomen, a njegove posljedice se uvelike odražavaju na kvalitetu rada pojedinca, radne okoline i društvenog okruženja.Doživljaj stresa se danas udomaćio u društvu kao normalna pojava, često se može čuti izraz „pod stresom sam“ ili „ovo je za mene stresno Jednima je stres neki događaj, kao što je ispitna situacija, javni nastup, a drugima je određenopsihičko stanje, ono što se zbiva unutar njih i opisuju ga apstraktno. (Arambašić,1996) .Nastavnički stres prepoznaje se u situacijama u kojima su nastavnici ljutiti, potišteni, zabrinuti, živčani, frustrirani ili napeti zbog posljedica svoga djelovanja. Sam pojam učiteljskog stresa javlja se već dugi niz godina, naročito u novije vrijeme kada obrazovanje prolazi kroz učestale i kontinuirane reforme. Stres u učiteljskoj profesiji izazivaju učenici koji imaju loš odnos prema školi i kojima nedostaje motivacija za radom i napretkom, razredna nedisciplina i neposlušni učenici, učestale školske reforme, nezadovoljavajući radni uvjeti, vremenski rokovi, nepovoljna klima u kolektivu, izostanak stručne podrške i kontinuirana podcijenjenost unutar društva.
Cilj istraživanja u ovom radu bio je istražiti intenzitet stresa kod učitelja razredne i predmetne nastave u seoskim i gradskim osnovnim školama. U istraživanju je korišten psihologijski instrument za mjerenje percepcije stresa. U istraživanje se uključilo ukupno 217 učitelja osnovnih škola, 37 učitelja i 180 učiteljica.
Neki od istraživačkih problema su:
Utvrditi intenzitet stresa kod učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi. te utvrditi postoji li razlika u intenzitetu stresa između učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi.
REZULTATI
U istraživanju je sudjelovalo 17% ispitanika muškog spola i 83% ispitanika ženskog spola, od toga je 34,6% učitelja razredne nastave i 65,4% učitelja predmetne nastave. Obrađeni podaci upitnika koji mjeri ljestvicu percipiranog stresa pokazuju da je stres u učiteljskoj profesiji prisutan. Provedenim testom utvrdilo se da ne postoji statistički značajna razlika u intenzitetu stresa između učitelja u seoskim i gradskim osnovnim školama. Isto tako su rezultati pokazali da nema statistički značajne razlike u intenzitetu stresa između učitelja razredne i učitelja predmetne nastave s obzirom na mjesto rada, ruralnu ili urbanu sredinu.
Smatram da bi se trebalo raditi na tome da stres u učiteljskoj profesiji bude sve manje prisutan.Smatram također da su na učitelje postavljena brojna i prevelika očekivanja i također i zahtjevi,što sa strane roditelja,što sa strane ostalih suradnika.Trebalo bi po mom mišljenju organizirati više kreativnih i raznih drugih radionica za osoblje u školama,da se ostvari bolja komunikacija i suradnja.Djeca također osjećaju kada su njihovi učitelji međusobno u dobrim odnosima,i to također u njima samima stvara jedan pozitivan dojam.Svakako se treba raditi na tome da se smanji intenzitet stresa.
Što vi mislite,koji su glavni uzroci stresa učitelja u školama? Smatrate li vi da postoje razlike u intenzitetu stresa s obzirom na mjesto rada,seli ili grad i zašto (ukratko)? Koje su situacije za Vas,kao učenike bile najstresnije i kako ste se s njima nosili?
Članak govori o istraživanju intenziteta stresa kod učitelja razredne i predmetne nastave u seoskim i gradskim školama te se stavlja naglasak na to da li postoje statistički značajna razlika u intenzitetu stresa između učitelja s obzirom na mjesto rada,selo ili grad.
Ova je tema usko vezana uz odgoj i obrazovanje zato što uloga stresa danas je sveprisutnija i može imati vrlo negativne posljedice za cjelokupno učenje.Učitelji bi trebali kontrolirati „sebe“ što je više moguće i ne bi trebali dopustiti da taj njihov stres ima bilo kakav utjecaj na samog učenika.Stres je nažalost u današnje vrijeme sve više prisutan.Ljudi,pa tako i sami učitelji,imaju na samom poslu,ali i izvan posla mnogo obaveza,problema,svakidašnjih briga i sve su to uzroci koji dovode do stresa.Stres kod učitelja izaziva napetost,živčanost,zlovoljnost i bezvoljnost.Djeci u školama svakako nije potreban učitelj koji je u takvom,bezvoljnom i lošem stanju.
Poziv učitelja jedan je od složenijih poziva u svakom društvu. Uvjeti i način rada dodatno govore o složenosti i zahtjevnosti poziva i očekivanjima od učitelja. Razvo jznanosti i tehnologije učiteljima donosi nove izazove. Svaka školska godina predstavlja jedinstveno i nepredvidivo razdoblje odgoja i obrazovanja u kojemu učitelj možeočekivati i izuzetno velike razmjere promjena pred koje ga stavlja novi naraštaj djece,vlastita ustanova, društvo i prosvjetne vlasti... Stres se danas ističe kao važan društveni i profesionalni fenomen, a njegove posljedice se uvelike odražavaju na kvalitetu rada pojedinca, radne okoline i društvenog okruženja.Doživljaj stresa se danas udomaćio u društvu kao normalna pojava, često se može čuti izraz „pod stresom sam“ ili „ovo je za mene stresno Jednima je stres neki događaj, kao što je ispitna situacija, javni nastup, a drugima je određenopsihičko stanje, ono što se zbiva unutar njih i opisuju ga apstraktno. (Arambašić,1996) .Nastavnički stres prepoznaje se u situacijama u kojima su nastavnici ljutiti, potišteni, zabrinuti, živčani, frustrirani ili napeti zbog posljedica svoga djelovanja. Sam pojam učiteljskog stresa javlja se već dugi niz godina, naročito u novije vrijeme kada obrazovanje prolazi kroz učestale i kontinuirane reforme. Stres u učiteljskoj profesiji izazivaju učenici koji imaju loš odnos prema školi i kojima nedostaje motivacija za radom i napretkom, razredna nedisciplina i neposlušni učenici, učestale školske reforme, nezadovoljavajući radni uvjeti, vremenski rokovi, nepovoljna klima u kolektivu, izostanak stručne podrške i kontinuirana podcijenjenost unutar društva.
Cilj istraživanja u ovom radu bio je istražiti intenzitet stresa kod učitelja razredne i predmetne nastave u seoskim i gradskim osnovnim školama. U istraživanju je korišten psihologijski instrument za mjerenje percepcije stresa. U istraživanje se uključilo ukupno 217 učitelja osnovnih škola, 37 učitelja i 180 učiteljica.
Neki od istraživačkih problema su:
Utvrditi intenzitet stresa kod učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi. te utvrditi postoji li razlika u intenzitetu stresa između učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi.
REZULTATI
U istraživanju je sudjelovalo 17% ispitanika muškog spola i 83% ispitanika ženskog spola, od toga je 34,6% učitelja razredne nastave i 65,4% učitelja predmetne nastave. Obrađeni podaci upitnika koji mjeri ljestvicu percipiranog stresa pokazuju da je stres u učiteljskoj profesiji prisutan. Provedenim testom utvrdilo se da ne postoji statistički značajna razlika u intenzitetu stresa između učitelja u seoskim i gradskim osnovnim školama. Isto tako su rezultati pokazali da nema statistički značajne razlike u intenzitetu stresa između učitelja razredne i učitelja predmetne nastave s obzirom na mjesto rada, ruralnu ili urbanu sredinu.
Smatram da bi se trebalo raditi na tome da stres u učiteljskoj profesiji bude sve manje prisutan.Smatram također da su na učitelje postavljena brojna i prevelika očekivanja i također i zahtjevi,što sa strane roditelja,što sa strane ostalih suradnika.Trebalo bi po mom mišljenju organizirati više kreativnih i raznih drugih radionica za osoblje u školama,da se ostvari bolja komunikacija i suradnja.Djeca također osjećaju kada su njihovi učitelji međusobno u dobrim odnosima,i to također u njima samima stvara jedan pozitivan dojam.Svakako se treba raditi na tome da se smanji intenzitet stresa.
Što vi mislite,koji su glavni uzroci stresa učitelja u školama? Smatrate li vi da postoje razlike u intenzitetu stresa s obzirom na mjesto rada,seli ili grad i zašto (ukratko)? Koje su situacije za Vas,kao učenike bile najstresnije i kako ste se s njima nosili?
Smatram da stres moze prouzrociti svasta..svaka promjena u covjekovom zivotu. Pitanje je je li stres pozitivno ili negativno utjecao na osobu.Također postoje I razlike u stresu. Najstresnije situacije prouzrocili su profesori. Straseci nas teskim pitanjima ili pricama kako je matura izrazito teska te popravnim ispitima.
OdgovoriIzbrišiSvi se ljudi susreću sa stresom pa tako i učitelji. Uz niz faktora koji mogu prouzročiti stres kod učitelja jedan od njih je sama činjenica da pred sobom ima 20 djece koju mora odgajati, paziti, obrazovati. Također stres im nameću i roditelji jer misle da znaju najbolje.
OdgovoriIzbrišiUzroci stresa mogu biti raznovrsni, odnosi među profesorima ili odnosi sa drugim zaposlenicima škole. Ono što je važno da li stres utječe pozitivno ili negativno na osobu. Smatram da je ponekad stres na selu manji jer je životni prostor, klima i ozračje smireniji i nije toliko užurban i stresan kao u gradu. Za mene kao učenika najstresnije situacije su bile i još uvijek jesu kada pišem test ili kada čekam rezultate nekog testa. Smatram da bi se učitelji trebali znati nositi sa stresom i ne bi ga smjeli pokazivati pred učenicima.
OdgovoriIzbrišiVjerujem da učiteljima najviše stres proizvode roditelji, a ne djeca. Vjerujem da postoje razlike u intenzitetu stresa kod ljudi sa sela i iz grada. Vjerujem da su ljudi iz grada više pod stresom zato što je i način života drugačiji, ubrzan... Najstresnije situacije su za mene trenutno ovi ispitni rokovi, kao i što su bili ispiti u školama.
OdgovoriIzbrišiUzorci stresa mogu biti svakakvi i važno je napomenuti da stres nekada može i dobro utjecati na osobu jer ju nauči kako se sljedeći put nositi sa stresnom situacijom. Za mene je najstresnije bilo razdoblje mature jer su nas profesori cijeli četvrti razred uvjeravali da je matura jako teška i da ako nismo počeli učiti već u 10 mjesecu da nećemo ni jedan ispit uspjet položit, naravno to nije bila istina.
OdgovoriIzbrišiStres kod učenika može izazvati puno toga, od ocjena, njima zahtjevnog gradiva ili predmeta do lošeg odnosa s učiteljem i drugim učenicima. Moje najstresnije razdoblje je bilo kada sam završavala srednju školu i očekivala nadolazeću maturu. Matematika mi je predstavljala najveći stres jer su svi uvijek govorili kako je upravo ona najteža na maturi.
OdgovoriIzbrišiMislim da su učitelji pod velikim stresom jer su pritisnuti sa svih strana- moraju surađivati s djecom, njihovim roditeljima, ostalim učiteljima i ravnateljem škole, a to nije lagan posao...
OdgovoriIzbrišiučitelji imaju veliku ulogu u odgoju djece, svojih učenika. samim time, izloženi su velikom stresu zbog toga što moraju stvoriti što bolju sliku o sebi pred učenicima, moraju im biti uzor, moraju razvijati međuljudske odnose, k tome oni ih uče novom gradivu, uče ih svakodnevnom životu i što sa sobom donosi novi dan. Isto tako, učitelji su ljudi kao i svi ostali, te ponekad ne mogu sakriti privatne probleme, pa i zbog toga mogu biti pod stresom.
OdgovoriIzbrišiSmatram da su učitelji pod velikim stresom zbog opsega gradiva kojeg moraju obraditi, a vremenski je to namoguće. Trebalo bi smanjiti količinu sadržaja, ali sadržaje temeljitije obrađivati. Učitelji nesvjesno prenose svoj stres na djecu te stvaraju i dodatan stres ispitima i usmenim ispitivanjima. Pod najvećim stresom u školi bila sam prošle godine kao maturant u vrijeme pisanja državne mature. Tolika nepotrebna strka se stvara oko toga, što stvara ogroman stres učenicima. Potom "natjecanje" za mjesta na željenim fakultetima, prijemni ispiti i slično.
OdgovoriIzbrišiUloga učitelja osim predavača je i odgojna, te iako je stres sastavni dio modernog i urbanog nacina zivota kojeg svi uglavnom zivimo, ucitelji bi se trebali pptruditi ne prenositi svoj stres na djecu kako im ne bi vec u samim pocetcima njihova razvoja i skolovanja unijeli krive vrijednosti
IzbrišiMislim da su u današnjem svijetu učitelji pod veliki stresom, možda su veći izvor stresa roditelji, a ne djeca. Učitelje treba pustiti da obavljaju svoj posao, a ne gurati nos tam gdje mu nije mjesto, a većina roditelja to radi. Za mene najveći stres je bila matura, takvo što nikome ne bih poželjela.
OdgovoriIzbrišiNedostatak vremena,nedovoljno didaktickih sredstva i pomagala i stalno propitkivanje njihovih metoda.
OdgovoriIzbrišiMislim da su učitelji pod stresom zbog stalnog uplitanja roditelja, koji žele raditi nešto što nije njihov posao. Isto tako smatram da nije lako imati pod kontrolom dvadesetero djece što također izaziva stres. Meni je osobno najstresniji trenutak bila matura prošle godine.
OdgovoriIzbrišiSlažem se s kolegicom!
IzbrišiSmatram da su učitelji kao i učenici pod velikim stresom. Na učitelju je velika odgovornost koju mu donosi posao i upravo zbog toga svakoga dana učitelji doživljavaju i suočavaju se sa stresom. Iskreno, nisam bila pod velikim stresom tijekom dosadašnjeg školovanja, iako pred svaki test naravno osjećam dozu napetosti to ništa nije toliko značajno da istaknem kao neki najstresniji događaj ili situaciju.
OdgovoriIzbrišiU potpunosti se slažem s kolegicom!
IzbrišiSmatram da su učitelji pod stresom gotovo u jednakoj mjeri kao i učenici. Učitelji imaju jako veliku odgovornost i mogu jako utjecati na daljni razvoj svojih učenika i mislim da je taj pritisak također nešto što jako pridonosi stresu uz, naravno, sve ostale faktore.
OdgovoriIzbrišiSlažem se s kolegicama da učitelji osjećaju jednaki stres kao i učenici. Mnogi to ne vide, ali učitelji nose veliku odgovornost za svoje učenike, te moraju organizirati nastavu prilagođenu sposobnostima svojih učenika, što nije lako. Također, roditelji su velik dio učiteljeva stresa, jer u današnjem svijetu mnogi roditelji smatraju da je njihovo dijete jedino te napadaju učitelja ako se što desi.
OdgovoriIzbrišiVeći je problem učiteljima održat neku samokontrolu nego učenicima, jer moraju djelovat smireno u svakoj situaciji. Držat emocije pod kontrolom može biti jako stresno pogotovo ako učitelj ima problematičan razred. Sjećam se kada sam bio u osnovnoj školi da je razred iznad mene tolko 4. godine bio tolko neugodan da je učiteljica briznula u plač i otišla doma, jako je teško raditi sa djecom ako nemaju nikakvo poštovanje prema vama i ako nemate nikakvu kontrolu nad njima.
OdgovoriIzbrišiMislim da su glavni uzroci stresa učitelja u školama strah od inspekcije, nepoštovanje koje dobivaju od vlastite struke, male plaće koje onda imaju velik utjecaj na privatan život te se lako mogu odraziti i na poslovni jer je pod sve većim pritiskom sve teže ne biti pod stresom u učionici. Postoje razlike u intenzitetu stresa s obzirom na mjesto rada te da svako mjesto nosi svoje prednosti i nedostatke. U gradu bi jedan od nedostataka mogla biti 'ravnodušnost' učenika i njihovih roditelja koji učitelja do dolaska u učionicu nisu mogli upoznati, a s druge strane, na selima bi to što svi poznaju učitelja mogao biti problem. Situacije koje su za mene bile najstresnije su svakako bili odnosi s drugim učenicima. Moj je razred bio jako velik te je bilo jako teško izdvojiti se među ostalim učenicima i bilo je jako stresno pred usmena ispitivanja jer su učitelji pokušavali svima davati različita pitanja koja se ne ponavljaju i onda bi neka pitanja bila previše nebitna, detaljna i prekomplicirana.
OdgovoriIzbriši